Posljednjih nekoliko godina, s vremena na vrijeme, u medijima se pojavljuju vijesti o informatizaciji zdravstvenog sustava, a posljednjih nekoliko tjedana bili smo svjedoci i vijesti o e-naručivanju tj. da se pacijenti mogu elektronsko naručiti kod svog liječnika na preglede u bolnicama i specijalistici u Zagrebu.

No, važno je da to vrijedi samo za neke, a ne za sve ljude koji su osiguranici zdravstvenog sustava i koji jednako doprinose svojim davanjima u taj isti sustav. Kada ćemo svi mi podjednako osjetiti prednosti informatizacija (ako ih ima) i koje bi to prednosti mogle biti?

O tim pitanjima razgovarali smo s Vinkom Kojundžićem, jednim od vodećih analitičara zdravstvenog sustava u Hrvatskoj.

Koje su zapravo prednosti informatizacije u zdravstvu za pacijente?
Za početak, primarni cilj informatizacije je omogućavanje pacijentu da se naruči u točno određeno vrijeme kod svog obiteljskog liječnika, dakle bez čekanja na red satima kao što je do sada često bio slučaj. Već to je prvi veliki korak.  
U trenutku kad se pacijent naruči, on dobiva svoj termin za pregled, a njegov obiteljski liječnik putem sustava naručuje ga na daljnje specijalističke preglede ukoliko se za to pokaže potreba. Dakle, isti dan doznaje vrijeme i mjesto pregleda.
Time se pacijentu uvelike olakšava odlazak na pregled, smanjuje se vrijeme čekanja na isti, a ujedno se i optimizira vrijeme koje svaki dio zdravstvenog sustava koji pruža specijalističke preglede, alocira za isto. Nadalje, ukidaju se uputnice kakve danas poznajemo, a ukoliko vam liječnik specijalist propiše terapiju, odnosno lijek, po njega idete direktno u ljekarnu. Nema više vraćanja liječniku opće prakse po uputnicu za lijek. Posao je obavljen.
Iako je e-naručivanje jedna od prvih i najvećih prednosti koje će pacijent vidjeti, treba imati na umu i to da će informatizacija pomoći pacijentima da lakše kontroliraju zdravstveni sustav i usluge koje dobivaju od njega.

Na kakvu kontrolu od strane pacijenata zapravo mislite?
Danas nema potvrde da je ono što se izvještava u sustavu učinjeno uistinu tako. Primjerice, nerijetko izvještaji liječnika koji izlaze na teren nisu u potpunosti vjerodostojni. No, onoga trenutka kada svi pacijenti budu imali pametne kartice, moći će svojim digitalnim potpisom potvrditi primitak usluge. Osim toga, moći će provjeravati svoje podatke i ažurirati ih, a što je još važnije, moći će provjeravati uplaćuje li im poslodavac redovito doprinose za zdravstveno osiguranje, što je u današnje vrijeme iznimno važno.
Ono što je vjerojatno najvažnije je da će se uvođenjem elektroničkog zdravstvenog kartona (zapisa) ukinuti sve povijesti bolesti koje danas nosimo s jedne lokacije na drugu, a liječnici će, kada dođete na pregled ili dijagnostiku, odmah vidjeti zdravstveno stanje pacijenta, povijest bolesti, vidjeti njegovu krvnu grupu, na što je alergičan, protiv čega je cijepljen itd.

Zašto zdravstveni sustav još nije informatiziran, iako je informatizacija započela još 2002. godine?
Treba imati na umu da je zdravstveni sustav velik, a u svakom velikom sustavu pa tako i zdravstvenom treba prijeći određeni put kako bi se došlo do cilja. No, s druge strane, javnost ne čini vidljiv pritisak na nadležne institucije, što sigurno ne ide u prilog brzini rješavanja pitanja informatizacije zdravstva. Gotovo je nevjerojatno da se ne traži niti uvođenje novih usluga, koje bi pacijentima sigurno uvelike olakšale korištenje istoga.