|
Dobro je znati... I za oblačnih dana mogu se dobiti opekline. Iako oblaci oslabe izravno UV zračenje, oni pridonose povećanju difuznog UV zračenja. Visoki, tanki oblaci propuštaju i do 80% zračenja, a mogu na pojedinim mjestima i povećati dozračenu UV energiju. Jedina dobra zaštita su niski, debeli oblaci. Previše izlaganja suncu je opasno bez obzira na životnu dob. Ljudska koža i imunološki sustav su osjetljivi na UV zračenje tokom cijeloga životnog vijeka. Zaštitne kreme nas ne štite dovoljno. Zaštitne kreme jesu adekvatna zaštita od opeklina, ali se njihova djelotvornost smanjuje nakon nanošenja. Zaštitne kreme ne služe tome da se produži boravak na suncu, već da bi se za vrijeme neizbježne izloženosti suncu povećala zaštita. Ne bismo smjeli ostati na suncu duže nego što je preporučeno za navedeni SPF (Sun Protection Factor). Treba izbjegavati izlaganje suncu između 11 i 16 sati. U to vrijeme je i Sunce u najvišem položaju nad horizontom, pa je i UV zračenje najjače. Opekline možemo dobiti ako i ne osjećamo toplinu za vrijeme sunčanja. UV zračenje ljudski organizam ne osjeća kao toplinu, jer se ono apsorbira u vanjskom, površinskom sloju kože. Toplinski osjet izaziva infra-crveno zračenje. UV zračenje ne djeluje štetno samo na kožu nego i na oči. Najpoznatiji učinak UV zračenja na ljudski organizam su opekline, ali UV zračenje može uzrokovati i razvoj katarakta (mrene na oku). Važno je promijeniti svoje navike sunčanja. Promjena osobnog ponašanja u pogledu sunčanja prvi je korak djelotvorne zaštite od neželjenih štetnih učinaka UV zračenja. Ljudi sa svijetlom bojom kože i crvenom kosom osjetljiviji su na UV zračenje. Ljudi sa svijetlom kožom i crvenom kosom pripadaju populacijskoj grupi najosjetljivijoj na UV zračenje. Preplanulost nas ne štiti od dodatnih opeklina. Preplanulost je već reakcija kože na izloženost UV zračenju i ona samo djelomično štiti našu kožu. Štetni učinci opeklina su kumulativni. Sposobnost ljudskog organizma da se zaštiti od UV zračenja i obnovi već oštećene dijelove smanjuje se sa starenjem organizma. UV zračenje je štetno i zimi i u proljeće. Intenzitet UV zračenja ovisi i o geografskoj širini, nadmorskoj visini i refleksiji na tlu, a izrazito refleksivan je snijeg koji odbija i do 80% zračenja. Djecu treba posebno dobro zaštititi. Dječja koža je posebno osjetljiva, a zbog kumulativnog učinka UV zračenja dobra zaštita u mladim danima dobra je prevencija za kasnije. Refleksija UV zračenja na pijesku i vodi također može biti značajna.
Od tla odbijeno UV zračenje je jednako važno kao i ono koje dolazi izravno sa Sunca ili raspršeno iz atmosfere. Nije istina da se treba izlagati suncu jer UV zračenje potiče stvaranje D vitamina. Vrijeme izlaganja UV zračenju potrebno za stvaranje D vitamina je toliko kratko da se za tu potrebnu dozu nije potrebno sunčati. Što nam je sjena kraća, to je UV zračenje opasnije. Kraća sjena je rezultat veće visine Sunca nad horizontom, dakle i intenzivnijeg UV zračenja. Opekline se mogu dobiti i za vrijeme boravka u vodi. Voda slabi UV zračenje, ali se opekline mogu lako dobiti za vrijeme plivanja. Na većoj nadmorskoj visini UV zračenje je štetnije. Na većoj nadmorskoj visini UV zračenje je intenzivnije, jer se zbog kraćeg puta kroz atmosferu slabije apsorbira.
|
