Aktivnost je ljudska vitalna potreba. Zato je važno upozoravati na posljedice nedovoljnog kretanja. Specifičnim programima vježbanja moguće je u suvremenim uvjetima življenja nadomjestiti i nedovoljnost kretanja. Zbog nedovoljnog kretanja, čovjeku nedostaje osnovna pokretačka snaga gotovo svih vitalnih funkcija. Ozbiljno su smanjene i ugrožene osnovne motoričke sposobnosti, prije svega brzina, zatim snaga i izdržljivost. Budući da je čovjek nastao kretanjem i u kretanju se kroz evoluciju usavršavao, kretanje je bilo i ostalo neophodan uvjet njegova biološkog opstanka.

Danas se više umaramo psihički, nego fizički. Psihički nas zamor na radnom mjestu subjektivno umara i fizički, tako da nakon radnog vremena odmor najčešće provodimo pasivno - uz televiziju, kompjuter, novine, knjigu, često u fotelji ili u krevetu. Prema tom, može se doći do zaključka da u suvremenim uvjetima življenja, nema dovoljno fizičkog rada, a sve su tjelesne aktivnosti svedene na minimum.
Kineziolozi su došli do spoznaje da jednostavno ne možemo u potpunosti funkcionirati bez odgovarajuće tjelesne aktivnosti. Krajnje je vrijeme da se skrene pozornost i povede briga društva i pojedinca da tjelesna aktivnost postane navika i da se uvrsti u svakodnevni režim života suvremenog čovjeka. Sve je to potrebno jer nam kretanje omogućava uravnotežen i stabilan biopsihosocijalni status. Suvremeni javnozdravstveni pristup promicanju tjelesno aktivnog načina življenja uključuje promicanje umjerene tjelesne aktivnosti u ukupnom dnevnom trajanju od 30 minuta svakodnevno. Umjerenom svakodnevnom aktivnošću možemo poboljšati zdravlje i kvalitetu života, a postiže se i prevencija niza kroničnih bolesti. Dodatne zdravstvene učinke možemo postići većom količinom redovite aktivnosti uključivanjem u organizirane oblike tjelesnog vježbanja.

Izvor: www.wellness-nacin-zivota.com