U Hrvatskoj danas živi oko 550 osoba zaraženih virusom HIV-a,  podaci su iz Registra Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u povodu Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a 1. prosinca. Prigodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a 25. studenoga u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo održan je i  javnozdravstveni stručni sastanak posvećen prevenciji HIV/AIDS-a.

Na sastanku je iznijet podatak da je prvi bolesnik od AIDS-a u Hrvatskoj registriran 1986. godine. U 2008. zabilježen je 51 novootkriveni slučaj zaraze. Hrvatska spada u zemlje s epidemijom niske razine (low-level epidemic), koja je definirana prevalencijom HIV-a nižom od jedan posto u općoj populaciji te nižom od pet posto u svakoj od populacija s povećanim rizikom. U Hrvatskoj je do danas registrirano 10 slučajeva zaraze djece HIV-om. Prema podatku iz 2007. troje ih je oboljelo od AIDS-a.

Osim zdravstvene službe, prevenciji HIV infekcije su pridonijeli i stručnjaci izvan zdravstva, posebice oni okupljeni oko suzbijanja ovisnosti o drogama, sociolozi, psiholozi, prosvjetni radnici, pravnici te nevladine udruge i organizacije . Multidisciplinarni pristup je i temelj Hrvatskog nacionalnog programa za prevenciju HIV/AIDS-a, a donijela ga je Vlada RH.

Program provedbe dobrovoljnog, anonimnog i besplatnog savjetovanja i testiranja na HIV u Hrvatskoj predstavila je na skupu Tatjana Nemeth-Blažić. Centri za dobrovoljno HIV testiranje i savjetovanje ili CST centri ustrojeni su u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru, Osijeku, Dubrovniku, Puli i Slavonskom Brodu. Ondje zainteresirani mogu dobiti savjete o HIV/AIDS-u i ostalim spolno prenosivim bolestima te se besplatno testirati na HIV infekciju.

Poznavanje HIV statusa važno i za osobu koja se testira i za društvo u cjelini jer je rana detekcija HIV infekcije važna komponenta u kontroli širenja infekcije.

U Hrvatskoj je 2005. godine skupina relevantnih stručnjaka (Aleksandar Štulhofer, Dean Ajduković, Ivana Božičević i Krešimir Kufrin) provela studiju "HIV/AIDS i mladi - Hrvatska 2005: informiranost o HIV/AIDS-u, stavovi i seksualno ponašanje u nacionalnom uzorku mladeži". Studija donosi niz preporuka vezanih uz prevenciju HIV/AIDS-a i drugih spolno prenosivih infekcija u populaciji mladih u Hrvatskoj, te predlaže mjere koje se odnose na sustav praćenja, zatim na obrazovni sustav te na utjecaj medija i civilnog društva.

Predloženo je periodično praćenje informiranosti, stavova i seksualnog ponašanja mladih kao i praćenje spolno prenosivih infekcija. Zatim, uvođenje znanstveno utemeljenog programa HIV/AIDS prevencije u osnovnu i srednju naobrazbu, pri čemu bi idealni okvir bio cjelovit program seksualne edukacije, u kojem bi HIV/AIDS prevencija bila jedan od središnjih modula. Također, nužnim se smatra periodična evaluacija licenciranih preventivnih programa od strane neovisnih procjenitelja, kako bi se pribavili podaci o njihovoj djelotvornosti i smjernice za doradu i dopunu.