Napredak u znanosti, nova tehnološka otkrića, Internet, razvoj informacija, prometa i telekomunikacija - sve je to učinilo život suvremenog čovjeka lagodnijim i u mnogo čemu jednostavnijim, no iz iskustva znamo da ništa nije crno-bijelo i da sve ono što nam se naizgled čini sasvim jednoznačno ima i drugu, malo manje privlačnu stranu.

Što znači biti uspješan u vremenu u kojem su novac, stjecanje profita i ekonomska moć postale za većinu temeljne vrijednosti kojima se podređuje sve ostalo? Treba imati na umu da je poslovni uspjeh relativan pojam, i da bez obzira na sve njegove naoko privlačne i laskave strane nerijetko uzima prevelik danak i ostavlja nepovratne posljedice. Te posljedice osobu mogu promijeniti do temelja, narušiti njeno zdravlje, ali - možda još gore - uzdrmati samopouzdanje, vjeru u svoje mogućnosti i domete te joj usaditi snažni i često posve iracionalni strah od neuspjeha. Nekad je sasvim u redu pustiti drugoga da bude u pravu i biti drugi kad znaš da si oduvijek prvi.

Gotovo je neizbježno podleći stresu vezanom za posao, to je pojava s kojom se prije ili kasnije susretne svaki čovjek bez obzira na zanimanje i radno mjesto. Stres kao psihičko stanje nastaje kad je pojedinac suočen s nekim za njega osobno prijetećim događajima i situacijama koje s obzirom na svoje mogućnosti i vanjske okolnosti nije u stanju riješiti. Ovdje se najčešće ubrajaju nemogući zahtjevi šefa, nerješivi problemi, neslaganje i nerazumijevanje kolega, preopterećenost količinom posla i slično. Tipični simptomi stresnog stanja su pojačano lupanje srca, plitko i ubrzano disanje, koje nekada može biti i otežano pa osoba ima osjećaj da "ostaje bez daha", glavobolja, umor, različiti tikovi, mučnina, bol u želucu, pojačano znojenje ruku, slaba cirkulacija i sl.

Kvalitetni međuljudski odnosi, pa tako i oni na poslu nikada ne nastaju slučajno, već su uvijek rezultat međusobne komunikacije i uvažavanja. Kvalitetna komunikacija i rad u grupi otvaraju prostor za nove ideje i rješenja problema jer na taj način ljudi dijele svoje iskustvo i znanje. Zadržite profesionalnost, ali istovremeno nemojte biti hladni prema svojim kolegama, pokažite iskreni interes za ono što vam imaju reći i dajte im do znanja da ih uvažavate kao osobe. Važno je naučiti kontrolirati svoje emocionalne reakcije i ne pokazivati otvorenu antipatiju prema drugima. Ne zaboravite ni na kvalitetnu komunikaciju s nadređenima. Iako je mnogima na to prva asocijacija ulizivanje i podilaženje, dobar odnos sa šefom može počivati na sasvim drugačijim temeljima. Ne budite zlopamtilo i imajte suosjećanje za druge, jer se često iza hladne i stroge maske krije ranjiva i nesretna osoba.