|
Nova zgrada Ustanove za hitnu medicinsku pomoć otvorena je upravo u godini u kojoj grad Zagreb slavi stotu obljetnicu organizirane hitne medicinske pomoći. Naime, 13. rujna 1909. godine Emilij pl. Laszowski, povjesničar i Veliki meštar „Braće hrvatskoga zmaja“ došao je na ideju za osnivanje Društva za spasavanje u Zagrebu. Povod je bio tragičan događaj koji je vidio - jedna žena okliznula se perući prozore i pala na pločnik s drugog kata. Ona je brzo izdahnula jer joj nije pružena adekvatna pomoć. Tako su Laszowski i dr Velimir Deželić 16. listopada 1909. godine utemeljili „Dobrovoljno društvo za spasavanje“ za hitnu medicinsku pomoć i prijevoz bolesnika i unesrećenika u bolnice i sanatorije. Punih sto godina nakon osnutka, ustanova koja je započela raditi sa samo četiri sanitarna pomoćnika i dvoja kola s konjskom zapregom, danas se smjestila na površini od 15.000 četvornih metara sa 415 djelatnika. Zgrada od čelično skeletne konstrukcije na osam etaža obuhvaća prijemno–dojavnu službu, ambulantu s reanimacijom, stacionar za zbrinjavanje unesrećenih, nužne medikamentozne pričuve grada Zagreba, zatim predavaonicu i učionice, laboratorij, upravu, tehničku službu i višekatnu garažu za 170 sanitetskih vozila. - Najvažnije je da je sad sve ovdje na jednom mjestu, a u odnosu prema građanima se ništa ne mijenja. Oni će nas i dalje zvati na 94. Mi se moramo priviknuti na ovako veliki prostor, kao i na „svemirsku“ ambulantu s vrhunskom opremom. Ponosni smo i na nekoliko desetaka ležaja u slučaju većih nepogoda, rekao je dr Milko Matijanec, voditelj operativne smjene u Hitnoj. Otvaranjem nove, središnje Ustanove za hitnu medicinsku pomoć, standard žurne medicinske skrbi podignut je na najvišu suvremenu razinu, povodom otvaranja rekao je gradonačelnik Milan Bandić. Osim središnje stanice za koju je kamen temeljac položen u svibnju 2007. godine, širom grada djeluje još šest ispostava čime je uspostavljena cjelovita mreža medicinske skrbi Hitne pomoći u Zagrebu.
|
