Hrvatskom zdravstvu potrebni su novi izvori financiranja jer 1,5 milijun zaposlenih u Hrvatskoj koji plaćaju zdravstveni doprinos ne mogu financirati zdravstvenu zaštitu za 4,5 milijuna ljudi, no reforma mora biti socijalno osjetljiva i vratiti povjerenje u medicinsku struku, rekao je ministar zdravstva Darko Milinović tijekom predstavljanja prijedloga zdravstvene reforme.

Prijedlog reforme o kojem će uslijediti javna rasprava predviđa uvođenje participacije od 15 kuna u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te uvođenje jedinstvene stope od 20 posto participacije na bolničke usluge, izuzevši dijalizu, pri čemu će najveća participacija iznositi 3.000 kuna. Participacije bi pokrivale police dopunskog zdravstvenog osiguranja koje bi bile povećane kod zaposlenih i umirovljenika s višim primanjima.

Višu policu od 10 do 40 kuna od iduće bi godine tako plaćalo oko 415 tisuća zaposlenih s primanjima višim od 5.200 kuna dok bi dosadašnji iznos police od 80 kuna i dalje ostao isti za 1,1 milijun osiguranika s primanjima manjima od 5.200 kuna. Među zaposlenima je i 115 tisuća onih s najnižim primanjima čije bi dopunsko osiguranje plaćala država.

Promjene u sustavu dopunskog očekuju i 20.095 umirovljenika s mirovinama većim od 5.200 kuna, čija bi polica bila skuplja od sadašnjih 50 kuna. No, Milinović napominje kako će milijun umirovljenika, među kojima je i 335 tisuća onih koji su oslobođeni plaćanja, zadržati isti status -policu dopunskog i dalje će plaćati 50 kuna i bit će im dovoljna za pokriće svih participacija.

Umirovljenike, međutim, očekuje plaćanje zdravstvenog doprinosa i to na način da bi oni s mirovinom između 2.600 i 5.200 kuna izdvajali 2 ili 3 posto doprinosa, dok bi svi iznad 5.200 kuna plaćali 5 posto zdravstvenog doprinosa. Za sve s mirovinom do 2.600 kuna (polovica prosječne plaće) doprinos bi plaćala država, a takvih je, ističe ministar Milinović, najviše tj. oko 870.000.

Uvođenja zdravstvenog doprinosa za umirovljenika Milinović objašnjava potrebom da se teret financiranja zdravstva raspodijeli jednako među svim građanima, posebice zbog toga što je među milijun umirovljenika svega njih 11,4 posto ili 100.000 umirovljeno s punim radni stažem tijekom kojega su uplaćivali zdravstveni doprinos.

Među izvore financiranja ući će, prema sadašnjem prijedlogu, i uvođenje zdravstvenog doprinosa na duhan, zbog visokih troškova od 3 milijarde kuna za liječenje bolesti povezanih s pušenjem. Time se predviđa poskupljenje cigareta u iduće tri godine za sedam kuna. Na taj bi način 2009. kutija cigareta poskupila 5 kuna, 2010. dodatno za kunu, te 2011. za još jednu kunu.

Milinović je najavio da će država plaćati zdravstveni doprinos za sve kategorije koje predviđa članak 67. Zakona o zdravstvenom osiguranju što uključuje osobe s invaliditetom, nezaposlene, hrvatske ratne vojne invalide, dok bi svih plaćanja u zdravstvu bili oslobođeni samo djeca i trudnice.

Prijedlog zdravstvene reforme predviđa i niz promjena u organizaciji i načinu financiranja zdravstvene službe, promjene u financiranju primarne zdravstvene zaštite, bolničkog sustava te bolovanja.