Važnost redovitih liječničkih kontrola ne treba isticati. Također, posve je logično da pravodobno otkrivanje bolesti može doslovno spasiti život. Ipak, uz dugačke liste čekanja u bolnicama i nedostatak vremena ljudi često posjete liječnicima ostavljaju “za sutra”. No, na žalost, “sutra” je katkad prekasno.

Redovitim posjetima liječniku povećat ćete mogućnost ranog otkrivanja bolesti. Jednom u godini preporučljivo je obaviti sistematski pregled nakon kojeg vas liječnik može poslati na neku od važnih pretraga. Iako će neke pretrage pacijenti pokušati izbjeći, važno je shvatiti koliko one mogu biti od pomoći. Donosimo šest najcjenjenijih dijagnostičkih metoda koje u kombinaciji s liječničkim znanjem spašavaju tisuće života.

Neki od pregleda nisu ugodni, ali su obvezni jer su iznimno korisni i za mnoge – spasonosni!

Ultrazvuk. Ultrazvuk stvara slike unutarnjih organa upravljajući zvučne valove u unutrašnjost tijela. Najčešće se rabi da bi se vidjelo kako se dijete razvija u trudnoći. Ultrazvuk je također koristan za dijagnosticiranje problema s bubrezima, jetrima ili srcem. Neki kirurški postupci mogu se također obaviti točnije uz ultrazvuk. Liječnik upravlja aparatom s pokretnom kuglicom na vrhu kojim prelazi preko dijela tijela koji treba pregledati. Pregled ne boli i nije opasan te nema posljedica, pa se upravo stoga obavlja u trudnoći, a pomaže i u ranom otkrivanju brojnih bolesti.

Rendgen. Rendgenski aparat šalje kroz tijelo elektromagnetsko zračenje koje stvara sliku unutrašnjosti tijela. Najčešće se rabi za otkrivanje problema s plućima, čeljustima i zubima, a služi i za dijagnosticiranje problema s kostima kao što su prijelomi. Postupak je posve bezbolan i nema posljedica. Visoke doze zračenja mogu prouzročiti rak, ali rendgenskim snimanjem pacijent prima iznimno male količine zračenja pa je rizik od jednoga ili dva pregleda zanemariv, a raste tek ako je pacijent pregled obavio mnogo puta. Zračenje može štetiti fetusu pa se rendgen izbjegava u trudnoći.

Mamografija. Poseban tip rendgena koji rabi tek male količine zračenja. Njome se otkriva tumor u ranom stadiju na grudima. Nakon što žena prijeđe 40. godinu, trebala bi obavljati mamografiju jednom godišnje, sve do dobi od 70 godina. Žena se skida do struka i stane ispred aparata. Uz pomoć tehničara jedna po jedna dojka smješta se između dvije ploče tako da su dovoljno položene da bi se rendgenom moglo slikati tkivo grudi. Nekim je ženama ovaj postupak neugodan, ali kratko traje. Moderni aparati za slikanje ispuštaju iznimno niske količine zračenja, pa je mogućnost da će mamografija prouzročiti rak iznimno mala. Dobrobit je daleko veća kod otkrivenog raka u odnosu na količinu zračenja i rizik od raka.

Magnetska rezonancija. Za razliku od običnog rendgena, magnetska rezonancija rabi bezopasne magnetske i radiovalove kako bi stvorila slike unutrašnjosti tijela, što znači da pacijent nije izložen zračenju. Stvara jasne slike bilo kojeg dijela tijela, uključujući mozak i leđnu moždinu. Dobra je također za otkrivanje problema sa srcem te pregled jetara i bubrega. Pregled sam po sebi je bezopasan, ali kako pacijent mora provesti neko vrijeme ležeći u relativno uskom cilindru, neki ljudi dobiju napadaj panike zbog klaustrofobije. Magnetska rezonancija najpopularniji je način slikanja tijela jer je siguran i nema posljedica. Budući da se kod ovog pregleda ne rabi zračenje, može se često obavljati.

CT. CT (kompjutorizirana tomografija) razvijena je iz rendgena. Pacijent je izložen većem zračenju nego kod standardnog rendgena. CT je osmišljen da bi se dobile slike mozga kako bi se otkrili tumori ili druga oštećenja, a danas se koristi za svaki dio tijela. CT je skup, pa se koristi samo ako je nužan. Bezbolan je, ali, baš kao i kod magnetske rezonancije, pacijent leži na krevetu koji ulazi u cilindričnu cijev, pa tako može nastati panika u klaustrofobičnih. Nedavna je studija pokazala da je opasniji nego što se mislilo, ali preporučuje se samo ako postoji opravdan razlog, odnosno ako bi dobrobit mogla biti veća od štetnosti.

Pet scan. Ovo je tip slikanja koji slika dijelove tijela te upozorava na nepravilnosti i problematična područja. Ovaj je pregled vrlo skup. Može poslužiti za otkrivanje raka i određivanje stupnja raka, posebno na plućima, želucu i grlu, te na mozgu. U tijelo pacijenta ubrizga se vrlo mala količina radioaktivne tvari koja se proširi tijelom i osvijetli područja zahvaćena rakom. Pregled može trajati do sat vremena i bezbolan je. Osim toga, nije štetan jer je količina zračenja vrlo mala te ubrzo nestaje iz tijela. Nekoliko sati nakon pregleda osoba ne bi trebala dolaziti u kontakt s trudnicama ili djecom.