Tijekom druge polovice 2005. godine u Domu zdravlja Zagreb Centar proveden je pilot projekt „elektroničkog naručivanja specijalističko – konzilijarnih usluga izravno iz ordinacija primarne zdravstvene zaštite“. „Pokazavši se više nego dobrim, taj je projekt  skratio vrijeme čekanja na pojedine preglede i zbog toga smo ga proširili na sve  zdravstvene ustanove u vlasništvu grada Zagreba.“ – najavio je pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo dr. Zvonimir Šostar. Naime, sredinom veljače u rad će se pustiti integralni sustav  koji će obuhvatiti sve domove zdravlja, bolnice i poliklinike u Zagrebu , ali i sve ordinacije opće medicine  koje će biti povezane u središnji sustav za elektronsko naručivanje. 

E-naručivanje je, ukratko, cjeloviti programski sustav koji služi za izravno, elektronsko naručivanje pacijenata na preglede u ordinaciju, laboratorij, dijagnostiku ili specijalistiku te registraciju dolaska pacijenata. Nakon dolaska pacijenta na pregled k liječniku primarne zdravstvene zaštite i  utvrđivanja potrebnog pregleda kod liječnika specijalista, obiteljski liječnik izravno iz ordinacije naručuje pacijenta na pregled kod liječnika specijalista. Dan prije pregleda, pacijent prima SMS poruku o zakazanom pregledu koji ovaj put može obaviti u najkraćem mogućem roku te se s nalazom vraća svom obiteljskom liječniku.

Elektronsko naručivanje ponajprije  možemo gledati kroz mnogobrojne prednosti, od strane pacijenata i liječnika, no prvenstveno od strane cjelokupnog hrvatskog zdravstva – objasnio nam je  gospodin Branko Šoštarić, direktor MCS Grupe, vodećeg hrvatskog proizvođača informacijskih sustava u zdravstvu. Najveća prednost pacijenata je skraćivanje vremena čekanja na pregled,  ušteda slobodnog vremena, ali i mogućnost izbora lokacije i termina pregleda ili pretrage. Osim toga, liječnik primarne zdravstvene zaštite pacijenta može odmah naručiti na potrebne preglede, a sam pacijent dobiva točnu pisanu uputu o pretrazi i podsjetnik  u obliku SMS poruke 24 sata prije dogovorenog pregleda. Liječnici primarne zdravstvene zaštite u skladu s potrebama liječenja, nakon što uvedu u sustav određenog pacijenta, na jednostavan  način prate i usmjeravaju pacijenta, a da pritom ne moraju razmišljati o uputi kako pacijent mora biti pripremljen za određene specijalističke i dijagnostičke pretrage. Takvim načinom, obiteljski liječnik `upravlja` zdravstvenim stanjem svog pacijenta, sve u cilju što efikasnijeg i jeftinijeg liječenja – rekao nam je gospodin Šoštarić.  Jedna od najvećih prednosti sustava odnosi se na specijalističko – konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i dijagnostiku, a očituje se u smanjenju i uređenju lista čekanja (ultrazvuk, mamografija, RTG i sl.), zatim u preglednosti knjiga narudžbi pacijenata, mogućnosti informiranja obiteljskog liječnika i pacijenta o pripremi za specijalistički pregled te kontrola radnog vremena ordinacija.

Zaključno, možemo reći da sustav rješava mnogobrojne probleme koje su svakodnevnica u svim zdravstvenim ustanovama:  rješava probleme s listama čekanja, sustav primarne i specijalističke zdravstvene zaštite čini puno lakšim za kontrolu i upravljanje, štedi vrijeme liječnika i pacijenata te uvelike pojednostavljuje pružanje zdravstvene zaštite. Najbolje primjere možemo uzeti iz određenih istraživanja koji su provedeni u vrijeme pilot projekta prema kojim se pokazalo da su pacijenti za pregled na, primjerice EKG, na koji se prije čekalo i po nekoliko mjeseci, čekali po devet dana, a na mamografiju su , umjesto nekadašnjih dva mjeseca, čekali mjesec dana. Vjerujemo da će  prednosti ovog sustava zaista zaživjeti u svim sferama gradskih zdravstvenih institucija te tako promijeniti slike dugotrajnih čekanja, nepripremljenosti pacijenata i drugih poteškoća na koje svakodnevno nailazimo.