Prošlog tjedna obilježen  je  4. Svjetski dan bubrega pod motom „Održite svoj krvni tlak normalnim“ kao dio globalne javnozdravstvene akcije kojom se želi upozoriti javnost na nagli porast broja bubrežnih bolesnika u svijetu. U sklopu njega organizirano  je niz edukativnih aktivnosti diljem Hrvatske.

U Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića organizirano je  mjerenje krvnog tlaka i šećera za građanstvo te u Saboru i Gradskom poglavarstvu. Javnozdravstvene akcije uz dijeljenje edukativnih materijala i savjete liječnika bile su i u Varaždinu, Čakovcu, Virovitici, Dubrovniku, Osijeku i Splitu.

Cilj ovih akcija bilo je podizanje  svijesti o važnosti dobre regulacije krvnog tlaka i šećerne bolesti koji predstavljaju najveći rizik u razvoju bubrežnih bolesti. Naime, povišeni krvni tlak može dovesti do teških oštećenja bubrega i smatra se vodećim uzrokom nastanka kronične bolesti bubrega.

Od bolesti bubrega u svijetu boluje više od 500 milijuna ljudi, što znači da svaka deseta odrasla osoba ima neku od bolesti bubrega. Oko 1,5 milijuna ljudi u svijetu živi zahvaljujući umjetnom nadomještanju bubrežne funkcije - dijalizi, dok se na presađivanje bubrega prosječno čeka oko sedam godina.

Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, godišnje oko 500 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju. Dakle, bubrežna funkcija nadomješta se približno kod oko 4000 kroničnih bubrežnih bolesnika.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 150.000 osoba ima kroničnu bubrežnu bolest, s time da su vodeći uzročnici šećer i povišeni arterijski tlak.

Kronične bubrežne bolesti mogu se otkriti na dva jednostavna i jeftina načina: mjerenjem bjelančevina u mokraći i određivanjem serumskog kreatinina.

Oštećenje bubrega, od početka bolesti do dijalize, razvija se kroz pet stadija, ali često od prvog do četvrtog stadija bolesnik nema vidljive simptome bolesti pa se zato i kasno javlja liječniku, upozorio je predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju dr. Dragan Ljutić. Ističe, međutim, kako krajnji cilj nije liječenje, nego sprječavanje nastanka bubrežnih bolesti.

Akademik Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu smatra da se u Hrvatskoj općenito konzumiraju prevelike količine soli u hrani. Prema jednom istraživanju dnevno unosimo od 12 do čak 16 grama soli, iako je dnevna doza koju preporuča Svjetska zdravstvena organizacija svega pet do šest grama po osobi. Sa soli treba biti oprezan, jer prevelike količine natrija iz soli utječu na povećanje krvnog tlaka i na razvoj krvožilnih bolesti.