Hrvati su prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije deveta najdeblja nacija u svijetu, a istraživanje GfK o zdravlju pokazalo je da Hrvati u većini misle da bi njihovo zdravlje mogli poboljšati vježbanje (36 posto), zdravija prehrana (29 posto) i smanjenje stresa (24 posto).

U istraživanju GfK na 800 ispitanika starijih od 15 godina, oko 19 posto ispitanika ili oko dvije trećine pušača smatra da bi njihovu zdravlju pridonio prestanak pušenja, 17 posto smanjenje kilograma, kod 16 posto pijenje više vode, 15 posto misli da ima za zdravlje treba manje nezdrave hrane, a 12 posto više sna. Uzimanje vitamina, minerala i lijekova i češći posjet liječniku nalaze se u donjem dijelu liste odgovora što, zaključuju istraživači, ukazuje na to da smo ipak svjesni da za svoje zdravlje mnogo toga možemo učiniti sami i to bez većih financijskih izdataka.

Istraživanja GfK pokazuju da se pod zdravljem najčešće podrazumijeva ravnoteža između fizičkog zdravlja i dobrog mentalnog osjećaja koji se još može opisati kao osjećaj zadovoljstva, ispunjenosti, sreće.

Stoga, ne čudi da se manifestacije i jednog i drugog navode među tri najčešća odgovora hrvatskih građana na pitanje što bi sve mogli poduzeti kako bi što više poboljšali svoje zdravlje.

Žene se češće od muškaraca odlučuju za vježbanje, pijenje vode i više spavanja, a muškarci navode da bi manje radili i pili crveno vino. I žene i muškarci smatraju da bi trebali smanjiti stres. Najmlađa ispitana dobna skupina (18-24 godine) češće nego ostale dobne skupine navodi da bi za poboljšanje svoga zdravlja trebali piti manje alkohola (17 posto), a piti više vode (23 posto). Slavonci, poznati po odličnim suhomesnatim proizvodima i jakoj, začinjenoj trpezi, češće od ispitanika u drugim regijama navode da bi trebali jesti manje nezdrave hrane (20 posto), što govori da je dobar dio građana ove regije svjestan nepovoljnog učinka pretjerane konzumacije mesa na svoje zdravlje. Temperamentni Dalmatinci, češće nego ispitanici iz ostalih regija, navode da bi njihovom zdravlju pomoglo da se više zabavljaju (14 posto). Najstarija dobna skupina (stariji od 65) svjesna je da bi bili zdraviji da uzimaju sve lijekove kako je propisano (18 posto), a zanimljivo je da je "kult" liječnika i dalje najjači u selima (naselja koja broje do 2000 stanovnika) - ispitanici iz sela češće nego oni iz većih naselja navode uzimanje vitamina/minerala i češće posjete liječniku.

Ne čudi što je potreba za vježbanjem, zdravijim hranjenjem te smanjenjem stresa značajno manja upravo u manjim naseljima, gdje je ritam života mirniji, "sjedalački" način života je znatno rjeđi, a prehrambene namirnice nerijetko dolaze iz vlastitog uzgoja. Zaključak koji proizlazi jest da smo svjesni toga što možemo učiniti za svoje zdravlje, samo je pitanje kako sami sebe potaknuti na konkretno djelovanje, stoji u istraživanju GfK.