Ljeto prema iskustvu nije najpogodnije vrijeme početka dohrane odnosno postupno smanjenje obroka na prsima.

Već je tradicionalno uvriježeno da se početak dohrane odloži ako vladaju velike vrućine iako je dojenče postiglo dob i zrelost kada bi se mogla početi uvoditi nemliječna hrana, tj. zamjena obroka na prsima (ili mliječne formule ako dijete nije dojeno) obrokom voćne kašice, mliječne kašice, obroka povrća i žitarica.

Zašto ljeto nije pogodno za početak dohrane? Evo nekoliko razloga:

* promjena klimatskih uvjeta zbog odlaska obitelji na godišnji odmor,

* promjena uobičajene okoline, djeca u mlađoj dobi ne vole promjene, a ustaljeni postupci daju sigurnost,

* potreba privikavanja na drugačiji okus hrane u drugačijim uvjetima,

* sisanje pa i prehrana na dudu i bočicu smiruju dojenče jer predstavljaju rutinu,

* zaštita od infekcija (enteroviroza) koju dojenje pruža u ljetnom razdoblju također je jedan od razloga da se odbijanjem dojenčeta od prsiju ne počinje ljeti,

* pojava žlice koja prati dohranu umjesto prsiju odnosno dude za dojenče nije ugodno iznenađenje posebice uz novi okus hrane na koju se mora priviknuti dok mu je vruće, često je žedno, spava u krevetiću na koji nije naviklo.

Šest mjeseci - pogodna dob za početak dohrane

Iako su prije koju godinu bile uobičajene preporuke da se dohranom počinje kada dojenče navrši četiri mjeseca, sve više prevladava mišljenje pa i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije idu u pravcu kasnijeg početka dohrane, tj. s navršenih šest mjeseci. Majčino mlijeko kao i odgovarajuća prehrana mliječnom formulom (ako dijete nije dojeno) osiguravaju energetske potrebe u prvih šest mjeseci kao i potrebnu količinu prehrambenih tvari za pravilan rast i razvoj njegovog organizma - bjelančevine, ugljikohidrate, masti, vitamine i minerale. Dijete u dobi od 6 mjeseci prihvaća žličicu na način koji majci izgleda kao da odbija hranu.

Dob od šest mjeseci razdoblje je značajnih promjena u motorici i aktivnostima djeteta: ono pruža ruku prema željenom objektu, prihvaća ponuđeno, mijenja položaj (okreće se na bok, potom na trbuh), sjedi uz pridržavanje, oslanja se na noge dok ga se pridržava.

Sva ova aktivnost podrazumijeva brži rast mišićne mase za koji je potrebno više minerala i bjelančevina nego što osigurava isključivo mliječna prehrana. Dojenče u ranom razdoblju svog razvoja može gutati samo tekućinu, a tek u dobi od pet, šest mjeseci postiže sposobnost gutanja polukrute (tj. kašaste) hrane. I dob nicanja prvih zubi pokazatelj je određene zrelosti za prihvaćenje druge hrane osim mlijeka.