|
Kada odrasla osoba tjelesno napadne drugu odraslu osobu, takav čin bez razmišljanja osudimo kao napad. Kada netko tuče životinju, odmah ga osudimo. A što je sa djecom? Nerijetko znamo čuti: to je za njegovo dobro ili i mene su roditelji tukli pa sam dobro ispao ili bio sam pod stresom, nisam znao što bi više mogao učiniti… Znamo li što zapravo činimo djetetu? Posljedice tjelesnog kažnjavanja su višestruke i mnogobrojne. Ne samo da može dovesti do tjelesnih ozljeda poput ogrebotina, hematoma, oštećenja živaca i loma, već i do teških i trajnih psihičkih posljedica. Dijete koje fizički kažnjavamo svaki put kad nešto skrivi, ne učimo kako postati dobro i poslušno. Batine djecu uče kako je u redu udarati druge kako bi se riješio problem i vjerojatno će ih potaknuti da druge kažnjavaju na isti način na koji se njih kažnjava. Fizičko kažnjavanje može privremeno umiriti situaciju i samo na kratko vrijeme spriječiti neželjena ponašanja. Važno je znati da batine s vremenom postaju nedjelotvorne. Razgovor i traženje zajedničkog rješenja problema mnogo je učinkovitiji način koji će dijete i u kasnijem životu naučiti kako izlaziti iz problema. Probajte neke nove načine kako biste djecu naučili kako se ponašati. To nije jednostavno kao udaranje i zato treba vremena i prakse. Uz strogost i dosljednost, dijete mora osjetiti našu ljubav, izraženu kroz poštovanje njegove ličnosti i nastojanje da mu primjerenim pristupom pomognemo usvojiti pravila ponašanja. Tjelesnim kažnjavanjem dijete postaje nesigurno, gubi samopouzdanje, stvara lošu sliku o sebi, gubi povjerenje u svijet oko sebe i samo postaje nasilno. Osim toga, dokazano je da je fizička kazna vrlo stresna za dijete i da taj stres može trajati godinama. Fizičko kažnjavanje ponižava dijete, stvara osjećaj straha, ugroženosti i povrede dostojanstva. Dijete gubi interes za učenje, druženje i igru te vjeru u svoje sposobnosti. Opravdanja za fizičko kažnjavanje djeteta nema. To potvrđuje i Zakon o zaštiti nasilja u obitelji koji određuje kazne za nasilne počinitelje. Član obitelji koji počini nasilje kažnjava se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana. Član obitelji koji ponovi nasilje u obitelji kažnjava se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 15 dana. U borbi protiv nenasilnog discipliniranja djeteta, glavna skupština UN-a 2009. godinu proglasila je ciljanom godinom za postizanje ukidanja tjelesnog kažnjavanja djece na svjetskoj razini. U lipnju 2008. u Hrvatskoj je svečano predstavljena Kampanja za ukidanje tjelesnog kažnjavanja djece Vijeća Europe «Podignite ruku protiv tjelesnog kažnjavanja djece» te je Republika Hrvatska postala jedna od 18 članica Vijeća Europe koja je i zakonom zabranila tjelesno kažnjavanje djece. Ako ne uspijevate pronaći nenasilno rješenje za probleme sa djetetom, potražite stručni savjet ili pomoć pozivom na broj 01/ 48 33 888 – Plavi telefon ili 01/ 6112 758 – Hrabri telefon koji organiziraju savjetovališta za roditelje i djecu. Fizičko zlostavljanje i kažnjavanje djece veliki je problem društva i obitelji jer može imati negativne posljedice za budući život zlostavljane djece. Zato, razmislimo o svom ponašanju prema djeci i pomognimo im da odrastu u ljubavi i sigurnosti.
|