Od uvođenja novih jelovnika u osnovne škole prošlo je više od četiri mjeseca, a đaci se još nisu naviknuli na “zdrave zalogaje”.
Iz dana u dan baca se sve više hrane, a mnogi roditelji, svjesni da tako bacaju i novac, djeci više ne žele plaćati prehranu.
– U posljednja tri mjeseca mliječni obrok ne želi više uzimati čak 40 posto učenika od petog do osmog razreda. Onima mlađima, u boravku, roditelji i dalje plaćaju sva tri obroka jer u školi provode veći dio dana, točnije do 17 sati pa nešto moraju jesti – kaže Miroljub Udiljak, ravnatelj OŠ “Nikola Tesla” koja dostavlja hranu u čak 15 škola na području Trešnjevke.

U svakoj, kaže, hrana završava u smeću, a đaci za odmora trče u trgovinu ili od kuće nose sendviče sa zimskom salamom i majonezom. Integralna su im peciva i graham kruh bezukusni, a ne mogu se naviknuti ni na zobene pahuljice s medom i ječam na mlijeku, kolač “spiralu” punjen jabukama te tamno pecivo punjeno čokoladom.
Ne jedu ni ribu, posebice papaline, a ni juha od rajčica nije im “sjela”.  “Plaču” za hrenovkama i paštetom, a za povratak cedevite i deserta “cao-cao” u OŠ Rudeš pisali su i peticiju. – I mi ćemo pokrenuti svoju peticiju jer nam već mjesecima daju za piće samo vodu i mlijeko, pa po sok moram ići u trgovinu. A onda viču na nas što izlazimo iz škole i pretrčavamo preko ceste – ljuti se Sara, učenica osmog razreda OŠ “Nikola Tesla”.

No, na kritike ravnatelja i đaka u zagrebačkom se Gradskom uredu za obrazovanje ne obaziru jer, napominju, ne namjeravaju odustati od zdrave hrane.
Ravnatelji se ljute zbog toga, pogotovo zato što od uvođenja novih jelovnika, koji su skuplji, Grad nije povisio izdvajanja za subvencije, pa im, kažu, prijeti bankrot. Jer cijene obroka su preniske.
Primjerice, djeca mliječni obrok plate tri kune, a od grada za nj škole dobiju još kunu. A svaka škola za mliječni obrok potroši barem šest kuna. No, u Gradu tvrde da će do kraja ovoga mjeseca, nakon što od svih škola dobiju financijske izvještaje, znati koliko su novi jelovnici skuplji od starih. Dokažu li škole gubitke, povećat će im i subvencije.

Pitanje je, što poduzeti kako bi djeca prihvatila novi jelovnik i počela mijenjati svoje prehrambene navike!?  Jedan od ključnih momenata je podizanje svijesti roditelja o pravilnoj ishrani djeteta. Važno je ne ići linijom manjeg otpora te raditi djetetu sendvič od salame ili mu svakodnevno davati novce za kupovinu nezdravih sokova, već malo po malo uvoditi zdrave namirnice i u vlastitu kuhinju, razgovarati s djetetom o prednostima koje nose zdrave namirnice i kvalitetna prehrana. Također, svoj doprinos mogu dati i učitelji i nastavnici na satu razredne nastave, tjelesnog ili umjetnosti, animirajući djecu da razgovarajući, crtajući ili rješavanjem testa na temu zdrave prehrane, na neagresivan način potaknu razvijanje svijesti o zdravoj hrani. Vrlo je vjerojatno da će file morskog psa, integralnu rižu ili pak ječmenu kašu s guštom jesti tek neke buduće generacije, točnije one koje sada to isto jedu u zagrebačkim vrtićima kojima je grad zdravu prehranu uveo lani. Svakako treba biti ustrajan i strpljiv i ne odustati. Palac gore za Gradski ured za obrazovanje grada Zagreba!