Istraživanje nevladine organizacije Germanwatch Hrvatsku je smjestilo na 49. mjesto najrizičnijih zemalja svijeta kada su u pitanju klimatske promjene, uz nešto više od jedne milijarde dolara šteta.

Nevladina organizacija Germanwatch objavila je listu rizika od klimatskih promjena po zemljama, a Hrvatsku po žrtvama od 1990. do 2008. u odnosu na stanovništvo smješta na 17. mjesto u svijetu.

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj od klimatskih promjena umrlo više od 1.300 osoba, što nas, uz štetu od nešto više od jedne milijarde dolara, čini 49. najrizičnijom zemljom svijeta.

Za komentar je  na navedeno dao državni tajnik za okoliš Nikola Ružinski.

"To mi je potpuno nevjerojatan podatak. Promjene klime prate čitavi meteorološki sustavi. Netko je mogao umrijeti od vrućine ili hladnoće, no kod nas se meteorološki ekstremi nisu probijali," kaže on.

Toni Vidan iz Zelene akcije pak navodi da slične trendove već neko vrijeme iznose i studije osiguravajućih društava.

"To jesu dramatični rezultati, ali prije nekoliko godina val vrućine u Francuskoj odnio je 25.000 žrtava. Ružinski iz svojega klimatiziranog ureda može tvrditi da kod nas nema meteoroloških ekstrema, ali za ekstreme pitajte poljoprivrednike i ribare te izbrojite povećan broj požara kod nas kao jasan primjer ekstremnih neprilika," kaže Vidan.

O optužbama Zelene akcije da Hrvatska u Kopenhagen zapravo ide s prijedlogom za povećanjem od šest posto CO2 više do 2020., dok sve razvijene zemlje, kako se vodi i Hrvatska, nude manje. Ružinski kaže da se trebalo prvo razgovarati s ministarstvom. On ustraje na tvrdnji da će Hrvatska ponuditi smanjenje od pet posto i kaže da se “predloženi cilj ionako neće primjenjivati jer ulaskom u EU preuzimamo ciljeve EU”.

Vidan pak navodi da je Odbor za klimu relativno nedavno poništio odluku kojom se Hrvatskoj davao bonus za 1990. kao polazišnu točku te nam je, kako bi potkrijepio svoje tvrdnje, poslao dokument Odbora za klimu u kojem pored Hrvatske piše "+6 %".

Germanwatch je, inače, organizacija koja djeluje od 1991. te se u istraživanju oslanjala na CatSERVICE iz Münchena, jednu od najvećih svjetskih baza podataka prirodnih katastrofa i nepogoda. U promatranom je razdoblju u svijetu umrlo ukupno 600.000 ljudi te su u 11.000 slučajeva ekstremnih meteoroloških uvjeta zabilježene štete od 1700 milijardi dolara. Najugroženije su zemlje Bangladeš sa 157.000 procijenjenih žrtava, potom Mijanmar, Honduras, Vijetnam, Nikaragva, Haiti, Indija (61.800 žrtava), Dominikanska Republika, Filipini i Kina (38.400 žrtava). Najugroženija razvijena zemlja je Italija, koja je na 12. mjestu i s oko 40.000 žrtava, SAD je 18. sa 8000 žrtava, a Francuska i Njemačka su 22. i 23.