Kroz istraživanje organizacije USDA Agriculture Research Service nastoji se utvrditi na koje sve načine proizvodnja biogoriva dugoročno utječe na kvalitetu tla.

Ubrzan razvoj proizvodnje i primjene obnovljivih izvora energije, u obliku biogoriva, ima mnoge prednosti u odnosu na upotrebu fosilnih goriva, zalihe kojih su sve manje. S druge strane, želi li se ispuniti sve zahtjeve društva koje ovisi o pogonskim gorivima, možda će se trebati iskoristiti sve izvore za proizvodnju biogoriva, što uključuje i ostatke poljoprivrednih usjeva. Iako se radi o korisnom izvoru za proizvodnju biogoriva, o ostacima poljoprivrednih usjeva ovisi i održavanje plodnosti tla, odnosno bogatstvo organskim spojevima. Organski spojevi, odnosno spojevi na bazi ugljika, održavaju tlo funkcionalnim, a čuvaju i bioravnotežu obradive zemlje. Nadalje, o održanju adekvatne količine organskih spojeva u tlu ovisi i dugoročan uzgoj biljaka za proizvodnju biogoriva.

Ne bi li utvrdili dugoročne utjecaje proizvodnje biogoriva na tlo, znanstvenici su tijekom ovog istraživanja proveli pet uobičajenih eksperimenata. Pomoću modela ravnoteže prerade i održanja razine ugljika u tlu, uspjeli su predvidjeti što će se događati s razinom ugljika organskog podrijetla u obradivim površinama za narednih 79 do 134 godina. Rezultati analize dobivenih podataka, pokazali su zanimljive trendove. Napravljena je zasebna simulacija budućnosti tla koje se ne bi tretiralo gnojivima pa simulacija budućnosti tla koje bi se kontinuirano tretiralo gnojivima. Na kraju su izdvojeni neki od predloženih načina obrade zemlje koji ili se ne mogu provesti ili ne odgovaraju po cijeni, odnosno drugim faktorima.

"Ubiranje viška usjeva u količinama dovoljnim za proizvodnju biogoriva, po današnjem pristupu obradi zemlje i bez upotrebe vanjskog izvora ugljika, kao što su gnojiva, dovelo bi do ozbiljnog manjka organskog ugljika u tlu što bi ubrzalo eroziju tla, ali i zagađenje, drastično bi se smanjila plodnost obradive zemlje uz istovremeno smanjenje usjeva. Sve u svemu održivost sustava bi se potpuno urušila", napominje Hero Gollany, autor objavljenog članka i voditelj istraživanja. Tijekom eksperimenata analizirani su razni sustavi obrade zemlje: od jednogodišnjih do dvo- i trogodišnjih rotacija; uz ili bez primjene gnojiva, ubiranje ili ostavljanje viška usjeva. Kao varijable pri simulaciji uzete su i klimatske promjene, prirodne promjene kvalitete i plodnosti tla te način ubiranja usjeva.