Ukoliko se ne pojačaju međunarodni napori za prekidanje njihovog istrebljenja, tigrovi bi u sljedećih dvadeset godina mogli nestati iz svog prirodnog staništa.

Dijelovi tijela ilegalno ubijenih tigrova prodaju se širom Azije, koja je i postala središte svjetske ilegalne trgovine divljim životinjama, za koju Interpol procjenjuje da godišnje "okrene" 20 milijardi dolara.

Na crnom tržištu se koža tigrova prodaje za prostirke i prekrivače, a na tržištima poput kineskog može doseći cijenu od 20.000 dolara.  Na popisu opasnosti po tigrove slijede uništavanje staništa i sve manje plijena. 
"Nastavimo li ovako, tigrovi će nestati kroz 10 do 20 godina", kaže Mahendra Shrestha, direktor programa Zaklade Spasimo tigra.  Uvjeren je kako bi situaciju popravilo da vlasti prekinu krivolov i zaštite preostala staništa tigrova.  "Postoji nada i mi to možemo. Nije to baš raketna znanost koja zahtijeva puno novih aktivnosti", kaže.  "No, osim snažne političke volje da se zaštite tigrovi, mora postojati i jaka međunarodna podrška aktivnostima u zemljama u kojima još uvijek ima tigrova", kaže Shrestha. 
Tigrova u divljini još ima u Bangladešu, Butanu, Kambodži, Kini, Indiji, Indoneziji, Laosu, Maleziji, Mjanmaru, Nepalu, Rusiji, Tajlandu i Vijetnamu.  John Seidensticker, iz Ekološkog centra Instituta Smithsonian, kaže da je zbog uništavanja šuma u posljednjem desetljeću smanjeno oko 40 posto staništa tigrova. 
"Izazov je krajolik u kojem žive tigrovi učiniti vrednijim od okoliša bez tigrova. Mislim da smo samo desetljeće daleko od toga da od zaštitnika postanemo pogrebnici", kaže Seidensticke.