Brodovi prepuni glasnih turista uzrokovali su peto ovogodišnje stradavanje kvarnerskog bjeloglavog supa. Što će nam biti atraktivno ako ova zaštićena 'atrakcija' nestane?

Dolazak izletničkih brodova s turistima u neposrednu blizinu litica i gnijezda bjeloglavih supova problem je na koji godinama upozoravaju iz nevladine udruge Eko centar Caput Insulae – Beli, ali se isto tako godinama i ne rješava, pa je ove godine smrtno stradalo već pet supova, a još pet ih je trenutno u ptičjoj bolnici u Belom gdje se oporavljaju od posljedica padanja u more, piše Novi list.

Ornitolog, dr. sc. Goran Sušić, predsjednik Eko centra Beli kaže kako godinama traže da se organizira čuvarska služba, postave plutače koje će priječiti dolazak plovila podno stijena, kao i ploče upozorenja s pravilima ponašanja, ali unatoč njihovim nastojanjima, ništa od toga nije poduzeto.

Za brigu o takvim stvarima prije više tri godine osnovana je županijska javna ustanova Priroda, no niti su određene granice ornitološkog rezervata niti postoji pravilnik upravljanja.
Po riječima Sušića, od ravnateljice Sonje Šišić dobili su odgovor da postavljanje plutača ne dopušta lučka kapetanija. "Otok Plavnik po metru četvornom ima najveću koncentraciju bioraznolikosti i to je najmanji otok na svijetu na kojem postoje gnijezda bjeloglavih supova, ali to očito nije važno onima koji bi konkretne mjere zaštite trebali donijeti i provesti. Kvarnersku koloniju bjeloglavih supova najviše ugrožavaju upravo izletnički brodovi koji s turistima dolaze preblizu gnijezdima te smanjivanje ekstenzivnog ovčarstva na otocima, što je opet posljedica nerješavanja pitanja divljih svinja i alohtone divljači. Nerješavanje jednog i drugog problema, koji iz godine u godinu eskaliraju, ukazuje da opstanak supova i ovčarstva uopće nije stvarni interes onih koji o tome trebaju brinuti, zaključuje dr. Sušić.