Već je i najvećim optimistima jasno da je globalno zatopljenje naša svakodnevica. Sve je manje bijelih Božića, a sve više poplava i razornih vjetrova. Polovi se ubrzano tope, cvijeće cvjeta, ježići i medvjedići sve kasnije odlaze na zimski san. Protokol iz Kyota od prije nekoliko godina mnogo je obećavao, no čemu se zapravo možemo nadati? Znanstvenici su donedavno upozoravali da se led na Zemljinim polovima sve više i brže topi, zbog čega bi razina mora do 2050. mogla porasti čak 140 cm! Dakle, i razina Jadranskog mora bi se mogla podignuti za više od jednog metra, što znači da bi mnoga mjesta na otocima i priobalju jednostavno – potonula. No, ovih je dana na vidjelo izašla zastrašujuća činjenica - njihova su predviđanja i mnogo bliže nego što se dosad tvrdilo. Arktik se počeo otapati mnogo brže od predviđenog, a najcrnja predviđanja, s kojima se slaže i nobelovac Al Gore, tvrde da će se potpuno otopiti u ljeto 2013., tj. već za pet-šest godina. Prve mjere globalne brige o zračnom omotaču poduzete su zabranom proizvodnje i upotrebe  freona, ali tek nakon pojave ozonskih rupa  kroz koje prodire smrtonosno ultraljubičasto zračenje . No, rupe su ostale i trebat će barem pola stoljeća da se zatvore, pa je i globalno zatopljenje prihvaćeno s podjednakim fatalizmom. Da od 1985. temperatura kontinuirano raste, potvrdila je nova studija iz Velike Britanije. Najtoplija je pak bila 1998., a 2007. je 'spasila' La Nina, ohladivši na tren atmosferu. Svih jedanaest najtoplijih godina zabilježeno je od 1994. godine, a 2007. bi trebala biti sedma najtoplija godina od 1950. otkad se provode redovita mjerenja - navodi se u studiji koju je objavio Britanski meteorološki ured Sveučilišta East Anglia. Osam najtoplijih godina zabilježeno je u ovom stoljeću - s iznimkom najtoplije od svih, 1998. - a u njima je prosječna temperatura bila 0,52 stupnja Celzija viša od prosjeka za razdoblje od 1961. do 1990. Objava rezultata studije koincidirala je s pregovorima o novom globalnom klimatskom sporazumu koji se upravo odvijaju na Baliju. Posljednja godina u kojoj je prosječna temperatura na Zemlji bila ispod dugogodišnjeg prosjeka bila je 1985., a od tada temperatura kontinuirano raste, navodi se u studiji. Prema podacima od siječnja do studenoga ove godine, 2007. će biti 0,41 stupanj Celzija toplija od dugogodišnjeg prosjeka, a vjerojatno bi bila i toplija da nije bilo meteorološkog fenomena La Nine, koji je zaslužan za djelomično hlađenje atmosfere, navode stručnjaci Meteorološkog ureda.

http://www.tportal.hr/fset.html
http://www.net.hr/alternativa/page/2007/12/14/0699006.html