U Hrvatskoj se na godinu potroši oko 122 milijuna jednokratnih pelena koje završavaju na odlagalištima otpada. Kupnjom jednokratnih pelena baca se i novac, što je u Hrvatskoj na godinu oko 210 milijuna kuna. Količinu otpada na odlagalištima moguće je, uz kompostiranje biootpada, odvojeno skupljanje papira i kartona te staklene, plastične i limene ambalaže, korištenje platnenih vrećica umjesto plastičnih, smanjiti i korištenjem platnenih pelena za bebe.

Razgradnja jednokratne pelene traje nekoliko stotina godina, a skuplje, ekološke jednokratne pelene nemaju uvjeta na odlagalištima za bržu razgradnju jer nisu izložene suncu.
Pri raspadanju jednokratnih pelena u zrak se otpušta staklenički plin metan, a pri spaljivanju pelena razvijaju se otrovni plinovi - dioksin, furan i klor. Za proizvodnju 5000 pelena treba posjeći i nekoliko stabla te potrošiti 1600 litara sirove nafte i 78.000 litara vode!

Jednokratne pelene sadrže i niz kemikalija, od natrijevog poliakrilata, koji se u kontaktu s vodom pretvara u gel i upija tekućinu iz bebine kože, pa je suši više nego što treba, do toksičnog TBT-a, koji nastaje u proizvodnji PVC-a i kancerogenog dioksina - a bebini intimni dijelovi u kontaktu su s pelenom 24 sata na dan, oko dvije i pol godine!
S pelenama se na odlagališta odlažu i fekalije. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji fekalije je zabranjeno odlagati na smetlišta jer su izvor bakterija i virusa.

U Hrvatskoj ima nekoliko proizvođača od kojih se mogu kupiti različite vrste platnenih pelena. Ukoliko želite saznati više o tome, posjetite web stranice www.pahuljica.hr, www.flafi-platnene-pelene.com, www.luci.hr, www.roda.hr. Platnene pelene izrađuju se od prirodnih materijala poput pamuka, konoplje ili bambusa, a njihovo korištenje ima niz prednosti: zdravije su za bebe, bolje za okoliš i financijski opravdane.

Više o korištenju platnenih pelena čitajte u našim sljedećim novostima!