Da zima nije ni blizu kraja dokazuju najave meteorologa koji predviđaju kako nas očekuju temperature i do minus 16 stupnjeva. Pozitivne stupnjeve, pak, ne možemo očekivati sve do sredine sljedećega tjedna.

U međuvremenu središnjom i istočnom Europom vlada val arktičke hladnoće. Zbog zime je živote izgubilo već 40 ljudi, a temperatura u Bugarskoj i Rumunjskoj spušta se i do 34 stupnja ispod nule.

Mojib Latif, profesor s Leibnizova instituta Sveučilišta u Kielu i jedan od vodećih svjetskih klimatologa, čiji su radovi poslužili pri izradi UN-ova međunarodnog izvještaja o globalnom zagrijavanju, vjeruje da će sljedeća tri desetljeća biti svojevrstan klimatski džep. Kako pojašnjava, riječ je o razdoblju hladnoće poslije kojeg se nastavlja globalno zagrijavanje.

"Promjene u oceanskim strujama, koje klimatolozi poznaju kao sjevernoatlantske oscilacije, prevladat će nad globalnim zagrijavanjem i prouzročiti tridesetogodišnje hladno razdoblje. Nakon toga prosječna će temperatura ponovno početi rasti do ekstremnih vrijednosti", izjavio je Latif tijekom UN-ove konferencije o klimi.

Prema riječima profesora doktora Vladimira Paara hladna i topla desetljeća izmjenjuju se već neko vrijeme. "Između 60-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća Zemlju je potresalo hladno razdoblje, potom je do 2005. temperatura neprestano rasla, a sada ponovno imamo globalno zahlađenje koje će trajati desetljeće ili dva. Povezano je to s ciklusima aktivnosti Sunca i nuklearnih reakcija koje se na njemu odvijaju", pojašnjava prof. dr. Paar te dodaje kako se za 20 ili najviše stotinu godina može očekivati početak novog pravog ledenog doba.

Globalno zagrijavanje je, tvrdi, pak, mit bez stvarnog uporišta koji potiču različite interesne skupine.

"Hlađenje i zagrijavanje Zemlje prirodni su procesi koji se događaju milijunima godina, a da nije bilo ispuštanja stakleničkih plinova, već bismo bili u ledenom dobu. Ispuštanje CO2 iz tvornica nad kojim se mnogi zgražavaju zapravo je pozitivno djelovalo na klimu i odgodilo ulazak u ledeno doba", izjavio je Paar za Večernji list.

Paar predviđa kako će se tijekom ledenog doba, uz 12 stupnjeva niže temperature, ledenjaci proširiti preko velikog dijela Europe, a razina mora bit će znatno niža nego danas.

"Ledenjaci će prekriti Europu sve do Slovenije, no Hrvatska neće biti zahvaćena ledenim pokrivačem. Posve je drukčije s razinom mora koja će pasti oko 140 metara. Jadranska će obala izgledati posve drukčije nego danas, more će se povući, a Istra će ostati na suhom. Prije će nalikovati na Hrvatsko zagorje nego na poluotok, a najsjevernija će točka Jadrana biti kraj Zadra", kaže Paar.