Sad nas brine ekonomska, naftna i moguća kriza s vodom. No za 31 godinu mogla bi nas sustići i kriza zbog nedostataka leda. Dokle će tada sezati voda i hoće li pomoći gotovina?

Otprilike 80 posto arktičkog leda moglo bi nestati do 2040. godine, umjesto do 2100., kao što se dosad predviđalo, po novom znanstvenom istraživanju o učincima globalnog zagrijavanja objavljenom u četvrtak u Sjedinjenim Državama.

"Površina Arktičkog oceana prekrivena ledom potkraj ljeta bi 2040. godine mogla iznositi oko milijun četvornih kilometara, nasuprot današnjih 4,6 milijuna", tvrde autori istraživanja s Državnog sveučilišta Washington (UW) i Američke oceanske i atmosferske uprave (NOAA).

Istraživači su primijenili modele predviđanja koji uzimaju u obzir najnoviji razvoj ledenog pokrova na Arktiku, koji je doživio "spektakularno smanjenje" potkraj ljeta 2007. i 2008., kad je površina leda dosegla 4,3 i 4,7 milijuna km četvornih.

Prosjek tih šest modela "daje naslutiti kako bi Arktik praktički mogao ostati bez leda za 32 godine", po istraživanju Muyina Wanga, klimatologa UW-a u Seattleu i oceanografa NOAA-e Jamesa Overlanda.

Prethodni modeli napravljeni 2007. taj su rok predvidjeli tek na kraju stoljeća.

Na kartama koje ilustriraju njihova predviđanja, dvojica znanstvenika pokazuju Sjeverni pol potpuno bez leda u ljetnom razdoblju. Led bi se zadržao samo na sjeveru Kanade i na Grenlandu, gdje je taj pokrov puno deblji.