Najveća onečišćenja zraka, kada je Zagreb u pitanju, su na području mjerne postaje na Ksaverskoj cesti gdje je zabilježena najveća koncentracija ozona, dušikovog dioksida, dima, sumporovog dioksida, taložnih tvari i metala, podaci su lokalne mreže za praćenje kakvoće zraka.

Na mjernim postajama u Prilazu Baruna Filipovića, Peščenice i Đorđićeve ulice zrak je umjereno onečišćen, dok je u Susedgradu najmanje onečišćen. No, unatoč tome Zagreb spada među čišće gradove kada je u pitanju kakvoća zraka.

Automobili su i dalje glavni zagađivači zraka, a njihov broj se svakodnevno povećava. Taj se problem nastoji riješiti jačanjem javnog gradskog prijevoza, organizacijom parkirališta za osobna vozila i izgradnjom javnih garaža te uređenjem biciklističkih staza. Tramvaji se sustavno zamjenjuju novima, modernijima pa je njihova prosječna starost sa oko 30, smanjena na 23 godine. Tramvaji u Zagrebu prevezu oko 205 milijuna putnika godišnje.

Većina javnog prijevoza putnika u većim gradovima Hrvatske obavlja se autobusima, a izuzetak je jedino Zagreb gdje se više putnika vozi tramvajima. Većina autobusa javnih gradskih prijevoza kreće se na dizelsko gorivo, što je u ekološkom smislu manje prihvatljivo od ostalih vrsta pogona. Manji pomaci u tom smislu napravljeni su kada su 2007.godine uvedeni prvi autobusi na biodizel i plin. Manji dio javnog prijevoza putnika otpada na prijevoz taksijem, a Zagrebu je oko 1. 150 taksi vozila.

Problem parkiranja u gradovima postaje sve veći jer se zbog nedostatka parkirnih mjesta građani parkiraju na zelenim površinama. Problem se pokušava riješiti izgradnjom podzemnih garaža kojih u Zagrebu ima 11, a zajedno broje 3.721 parkirno mjesto. Sve javne garaže nalaze se u užem gradskom središtu, dok su parkirališta u rubnim dijelovima grada vezana isključivo uz veće trgovačke centre.

Za promicanje biciklizma i učinkovitijeg i čistijeg javnog prijevoza, najviše je uložio Grad projektom Civitas Elan vrijednim oko pet milijuna kuna.

Što se tiče voda, Zagreb je imao ukupno 55 iznenadnih onečišćenja voda po slivovima u razdoblju od 2005. do 2008. godina, pokazuju podaci Hrvatskih voda. Kada se mjerila zdravstvena ispravnost vode za piće iz javnih vodoopskrbnih objekata, od 2 253 uzoraka koji su pregledani kemijski, utvrđeno je da je na području grada Zagreba i Zagrebačke županije neispravno njih 46. Što se tiče mikrobiološle analize, tu je situacija još bolja jer su pronađena tek tri neispravna uzorka.

Grad je odlučio dati financijsku potporu za programe i projekte udruga koje djeluju na području energije, klimatskih promjena, zaštite okoliša i održivog razvoja. Odlučeno je da najveći iznos za pojedini projekt bude 20 000 kuna. Tako će udruge dobiti vjetar u leđa finacijskom pomoći u iznosu od ukupno 100 000 kuna.