|
Europska unija podijelila se oko pitanja treba li odustati od cilja da se do 2020. godine 10 posto fosilnih goriva u cestovnome prijevozu zamijeni biogorivima. Naime, Europska agencija za okoliš prije desetak je dana zatražila da se taj cilj iznova razmotri jer biogoriva biomasu ne koriste učinkovito, a otimaju zemlju proizvodnji hrane, pa je i to uzrok što joj je cijena toliko porasla. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Durao Barroso objavio je stoga da je zatražio istraživanje postoji li veza između biogoriva i skupoće hrane. Belgijski savezni premijer Yves Leterme zahtijeva da se ciljevi vezani uz biogoriva “hrabro razmotre”, a europski povjerenik za razvoj Louis Michel naziva “pomodnost za biogorivima katastrofom, posebice u zemljama koje ne proizvode dovoljno hrane za domaće potrebe”. Pridružio mu se povjerenik za okoliš Stavros Dimas, zahtjevom da se pri odlukama o biogorivu “ne zanemare društveni ciljevi”, odnosno skupoća hrane.
No, Barroso nije obećao da će nalaze toga istraživanja i objaviti, a Ferran Tarradellas Espuny, glasnogovornik europskoga povjerenika za energetiku Andrisa Piebalgsa, zanijekao je da EK cilj o 10 posto biogoriva iznova razmatra. Sam je Piebalgs dodao da sve razvijeniji i bogatiji Indijci i Kinezi sve više i raznovrsnije jedu, pa je i to potaknulo potražnju za hranom. A rast potražnje, nakon dviju loših žetva, doveo je do njezina poskupljenja.
Povjerenik za trgovinu Peter Mandelson upozorava, međutim, da se “sigurnost opskrbe hranom svakako ima na umu u svakome scenariju s biogorivima”, te da se krizu s hranom ne zlorabi za jačanje protekcionizma na području poljoprivrede”. Europska povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer Boel ističe pak da se od 2,1 milijardu tona žitarica, koliko ih se lani na svijetu proizvelo, samo 100 milijuna tona preradilo u biogoriva, te da to nije moglo skriviti drastična poskupljenja hrane.
Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu prošloga tjedna upozorili da su za skupoću hrane dobrim dijelom odgovorni špekulanti, koji su se, nakon velikoga pada burzovnih indeksa zbog propasti tržišta sekundarnih stambenih kredita u SAD-u, prebacili na špekuliranje zalihama hrane.
|
