Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ozbiljno razmišlja o zabrani korištenja plastičnih vrećica u Hrvatskoj kako bi zaštitili okoliš. Budući da se pravilnik kojim će to biti regulirano tek priprema, u Ministarstvu ne mogu reći kad će doći do zabrane.
Do odluke o zabrani, država će, kao prvi korak, pokušati smanjiti količine plastičnog otpada tako što će organizirati prikupljanje i reciklažu plastičnih vrećica po uzoru na plastične boce. Plastične vrećice mogu se iskoristiti kao sirovina, primjerice za proizvodnju plastičnih folija.
Ministarstvo je upravo završilo natječajni postupak za davanje koncesije za prikupljanje i uporabu ostale primarne otpadne ambalaže iz plastičnih materijala (osim PET-a - ambalaže za pića koja je riješena prijašnjih godina).

U Ministarstvu očekuju posebnu organizaciju prikupljanja otpadne plastike, uključujući i plastične vrećice. Iako za sada predviđa prikupljanje i reciklažu plastičnih vrećica, zabrana njihova korištenja konačni je cilj Ministarstva zaštite okoliša koje je o toj mogućnosti počelo razmišljati prije dvije godine. No, važno je  prije zabrane korištenja plastičnih vrećica nužno osigurati alternativna rješenja - prije svega dovoljno recikliranog papira za proizvodnju alternativnih, papirnatih vrećica.
Korištenje plastičnih vrećica za sada nije zabranjeno u zemljama EU niti je regulirano posebnim europskim propisom. Od zemalja članica jedino je Irska poduzela mjere protiv korištenja plastičnih vrećica: uvela je porez na njihovo korištenje, odnosno propisala cijenu plastične vrećice od 15 centi po komadu, što je smanjilo njihovu uporabu za čak 90 posto. No, u zemljama EU sve se više raspravlja o njihovoj štetnosti, pa su i neki gradovi, poput britanskog Modburyja, odlučili zabraniti korištenje plastičnih vrećica na lokalnoj razini.

Problem se javlja i kod nedovoljnog korištenja sustava kontejnera. Naime, u većini hrvatskih gradova, spremnika za plastični otpad nema dovoljno. Ljudima se jednostavno ne da hodati stotinu metara da bi plastičnu ambalažu odnijeli u za to predviđene kontejnere. Upravo zato bi žutim spremnicima trebalo pokriti sve gradove, ali i manja mjesta, jer je poznato da se količina prikupljene ambalaže povećava proporcionalno blizini spremnika. Često su spremnici i „žrtve“ nepravilno odložene ambalaže jer građani nedovoljno razlikuju plastiku.
Ovim putem apeliramo na sve komunalne službe hrvatskih gradova da osiguraju dovoljan broj spremnika za plastičnu ambalažu, posebice do odluke Ministarstva kada će i službeno započeti organizirano prikupljanje plastičnih vrećica.

Izvor: Hina