Unatoč tome što u istraživanjima javnog mišljenja izražavaju zabrinutost kada se radi o konzumaciji genetski modificirane hrane, građani Europske unije zapravo kupuju takve proizvode.

Studija pokušava utvrditi kakve su kupovne navike Europljana u deset zemalja EU kada se radi o genetski modificiranim proizvodima.

Rezultati su pokazali značajne razlike između svakodnevnog izbora hrane u supermarketima i deklariranim stajališta građana kada se izjašnjavaju u raznim anketama o genetski modificiranoj hrani. Gotovo polovica ljudi koji kupuju hranu s oznakom GM kazala je da ne bi kupila takve proizvode, dok 30 posto potrošača koji su je kupili nisu to ni znali.

U praksi, većina je kazala da ne zna razlikovati pakiranja GM hrane od onih u kojima se nalaze konvencionalni proizvodi. Studija je pokazala da ljudi malo pažnje obraćaju na oznake - manje od polovice naime kazalo je da ih čita prije kupovine.

"Studija pokazuje da, bez obzira na to što ljudi govore u istraživanjima javnog mišljenja, većina ne izbjegava GM hranu u dućanima, što sugerira da ih to pitanje zapravo posebno ne brine", rekla je koordinatorica projekta profesorica Vivian Moses s Kings Collegea u Londonu.

Skupina za zaštitu okoliša Friends of the Earth (Prijatelji Zemlje) kaže međutim da su ti zaključci previše brzopleti. Ljudi zapravo nisu nezainteresirani nego većina Europljana ne zna da se na tržištu nalazi genetski modificirana hrana te stoga ne gledaju naljepnice. Budući da je način označavanja ostavljen proizvođačima, ono često nije dovoljno jasno, dodaje skupina.

Isto tako, ta nevladina organizacija izrazila je zabrinutost zbog limitiranog opsega studije budući da četiri od tih deset zemalja nema na tržištu GM hranu.

Autori studije međutim kažu da je većina Europljana u praksi prihvatila GM proizvode kao "dio prehrambenog lanca" budući da konzumiraju meso i mliječne proizvode dobivene od životinja koje su hranjene genetski modificiranom sojom.

EU je uvela obvezno označavanje genetski modificirane hrane 2003. godine.