|
U sedam mjeseci zabilježeno je 450 događaja koji spadaju u prirodne katastrofe, a u kojima je živote izgubilo oko 250.000 ljudi. Štete u potresima, poplavama i požarima procjenjuju se na više od 70 milijardi dolara, a sezona uragana tek počinje. Ukupne štete procjenjuju se na više od 70 milijardi dolara, što je više nego cijele 2009., koja je okarakterizirana kao relativno benigna godina, barem kad je riječ o prirodnim nedaćama na planetu. S obzirom na događanja u Pakistanu i Kini, koji se bore s poplavama, kao i nezaustavljive požare u Rusiji, gdje se temperature ne spuštaju ispod 35 stupnjeva, ukupna šteta od prirodnih katastrofa do kraja ove godine mogla bi premašiti 100 milijardi dolara. Znanstvenici upozoravaju da će zbog posljedica globalnog zagrijavanja učestalost ekstremnih vremenskih događaja i dalje rasti. "Godina katastrofa" započela je potresom magnitude 7,0 stupnjeva prema Richteru koji je pogodio Port-au-Prince, glavni grad Haitija. U potresu je poginulo više od 217.000 ljudi, a 1,2 milijuna ostala su bez doma. Iako je bio višestruko snažniji nego onaj na Haitiju, potres magnitude 8,8 prema Richteru, koji je 27. veljače pogodio čileanski grad Concepcion, odnio je relativno malen broj života – poginula je 521 osoba, ali štete se penju na 30 milijardi dolara. Čileanski potres peti je najsnažniji u posljednjih 100 godina. Nakon potresa 14. travnja probudio se islandski vulkan Eyafjallajökull i blokirao zračni promet nad Europom, pojavile su se spekulacije o povezanosti vulkanske erupcije s ovogodišnjom seizmičkom aktivnošću. Među 450 ovogodišnjih prirodnih katastrofa, gotovo 390 povezano je s ekstremnim vremenskim događajima. Najskuplja među njima bila je oluja Xynthia, koja je krajem veljače harala južnom Europom usmrtivši više od 50 ljudi, od toga 45 u Francuskoj. Štete koje je izazvala Xynthia procjenjuju se na oko 4,5 milijardi dolara.
|
