Ove godine iz osnovnih škola izišao je najmalobrojniji naraštaj u posljednjih sedam godina. I dok se nekih prijašnjih godina računalo da školska generacija ima više od pedeset tisuća učenika, što je i bilo do prije dvije, tri godine, ove godine u prve razrede osnovnih škola trebalo bi se upisati samo oko 43 tisuće učenika ili deset tisuća manje nego prije desetak godina.

Da je stanje prilično dramatično potvrdili su i ovogodišnji upisi u srednje škole, nakon kojih je sigurno da će i nakon drugoga, jesenskoga upisnog roka u školama ostati višak od desetak tisuća nepopunjenih, a planiranih mjesta. Osnovnu školu ove je godine završilo oko 46.300 učenika, a broj se osjetno smanjuje već godinama. Najdrastičniji “gubitak” zabilježen je školske godine 2003./’04., kada se broj završenih osnovnoškolaca smanjio više od dvije tisuće.

Dramatičnost toga trenda može se iščitati iz podatka da je 2000./’01. osmi razred završilo 53.839 đaka, a ove godine 46.301. U sedam godina Hrvatska je izgubila 7538 učenika ili više od tisuću u godini. Uostalom, ove su godine i neke gimnazije vapile za učenicima, a pojedine će svoje planove morati popunjavati u drugom upisnom krugu, a možda čak i u jesenskom. Neke strukovne škole zjape poluprazne, a najdramatičnije je u Vukovaru u kojem je iz osnovnih škola ove godine izišlo  560 učenika, a u srednjima ima mjesta za 1500.

– Nema više navale ni pritisaka kakvi su bili prije nekoliko godina. Osjeti se da je broj učenika manji iako se meni i ove godine dogodilo da imam više prijavljenih odlikaša nego što ih mogu upisati. No, to je posljedica inflacije odlikaša i moralne i intelektualne pustoši upisne politike – komentirao je Ante Gulin, ravnatelj jedne od najboljih hrvatskih gimnazija, zagrebačke Šesnaeste gimnazije u kojoj su, kaže, vrlo rijetki učenici koji imaju više braće ili sestara. Smatra da općenito društveno stanje ne pogoduje poboljšanju natalitetne slike. Pad prirasta stanovništva pratim već godinama i mogu reći da je drastičan – kaže Gulin, ograđujući se ipak da nije stručnjak u tome području.

Demografske projekcije rađene u Državnome zavodu za statistiku kažu da će već 2015. Hrvatska imati od 13 do 20 posto stanovnika manje nego što ih je imala 2001.  Dugoročnije su projekcije još poraznije, pa će se prazne školske klupe brzo preliti i na prazne pogone.