|
Uza sve priče o subvencioniranju struje, nama kao prosječnoj obitelji nema spasa od poskupljenja! Nema šanse da uđemo u subvencioniranu kategoriju, a obična smo četveročlana obitelj. Suprug s visokom stručnom spremom prima 3500 kuna plaće, a ja 1200 kuna naknade s burze, imamo sina studenta i kćer maturanticu. Godišnja potrošnja struje nam je 4000 kilovatsati – na rubu suza dala si je oduška žena na telefon središnjice Hrvatskih nezavisnih sindikata. Kako je žena je zvala iz Dalmacije, jasno je da je, osim po strukturi i socijalnom statusu svoje obitelji, u kategoriji građana koju će poskupljenje struje prilično pogoditi. Naime, Dalmacija i priobalje nisu plinoficirani i velikim dijelom električnu energiju koriste i za grijanje, što znatno povećava potrošnju. To potkrepljuju podaci kojima raspolaže Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske. Po njima, Dubrovačka županija troši najviše struje i prosjek tamo iznosi 4200 kilovatsati godišnje. U Splitskoj je županiji prosječna potrošnja 4000 kWh, Istarskoj 3800 kWh, a Primorsko-goranskoj 3650 kWh godišnje.
– Očito će ljudi ovdje ponijeti veliki teret poskupljenja – kaže Kurtović.
U kojoj mjeri je onda istina da će dvadesepostotno poskupljenje struje najavljeno od 1. srpnja zaobići velik dio građana? Ne u onoj mjeri koliko je to objavljeno kod prezentacije modela državnog subvencioniranja cijene elekrične energije. Predstavnici Vlade rekli su da 47,3 posto potrošača poskupljenje neće uopće osjetiti, dok istodobno podaci HEP-a govore da je riječ o 41 posto potrošača, odnosno njih 830.000 koji troše manje od 2000 kilovatsati godišnje. Međutim, unatoč toj razlici, činjenica je da se u kategoriju tih “najmanjih” potrošača ubrajaju i garaže, vikendice, kuće za odmor, stubišna rasvjeta... Koliko je tu zapravo stvarnih kućanstava, nismo doznali ni iz HEP-a, odakle čekamo odgovor na to pitanje. Nije poznato ni ima li HEP uopće takvu evidenciju ili jednostavno sve vodi kao “mjerno mjesto”.
|
