Na prvi dan korizme, osmu godinu zaredom obilježio se Hrvatski dan nepušenja, kojim se pušače poziva da barem jedan dan u godini ne zapale cigaretu i tako pridonesu svijesti o štetnosti pušenja i njegovim posljedicama na zdravlje.

Zagrebački gradski ured za zdravstvo i branitelje predstavio je tim povodom rezultate programa ranog otkrivanja raka pluća i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) koji se provodi u Poliklinici za bolesti dišnog sustava. Tijekom 2008. i 2009. godine tako je pregledano 1040 pušača i bivših pušača, među kojima je kod 6 utvrđen rak pluća, a kod njih 95 (11%) je dijagnosticiran KOPB.

"Čak 81% ispitanika izjasnio se da želi prestati pušiti. Kod 40% ispitanika koncentracija ugljičnog monoksida u perifernoj krvi bila je viša od 7% što može izazvati srčane probleme, a kod 8% koncentracija je bila na razini trovanja", istaknula je na konferenciji za novinare ravnateljica Poliklinike dr. Alma Rožman. Uz to, kod dvije osobe utvrđena je tuberkulozna upala porebrice i gnojna upala pluća i porebrice. U Hrvatskoj puši svaka treća osoba ili 1,2 milijuna ljudi, dok od posljedica pušenja godišnje oboli oko 20000, a umre 13000 ljudi.

Na svakog stanovnika dolazi više od 2000 popušenih cigareta, što je daleko iznad europskog prosjeka gdje taj broj iznosi 1600. Stručnjaci procjenuju da je 70% mladih iznad 15 godina probalo pušiti dok ih 30% redovno puši, te da je 60% djece od najranijeg djetinjstva izloženo pasivnom pušenju u kući. Najteža posljedica pušenja je rak pluća koji je u Hrvatskoj ubojica broj jedan, posebice muške populacije, dok je kod žena na drugom mjestu po smrtnosti.  U značajnom su porastu i druge bolesti, među kojima je najčešći KOPB.

Radi smanjenja štetnosti pušenja i prevencije ovisnosti, Grad Zagreb ponovno pokreće školu nepušenja pri zagrebačkom Zavodu za javno zdravsto Dr. Andrija Štampar, a zajedno s Hrvatskim torakalnim društvom osnovat će Zakladu Hrvatska kuća disanja kojoj je cilj donošenje preventivnih programa za bolesti prsnog koša i pluća, najavio je Zvonimir Šostar, pročelnik gradskog Ureda za zdravstvo i branitelje. Stručnjaci ističu kako se do 12 tjedana nakon prestanka pušenja poboljšava cirkulacija krvi, te olakšano hoda i diše, a nakon tri mjeseca smiruje kašalj i otežano disanje, dok se funkcija pluća poboljšava.

Godinu dana nakon prestanka pušenja trostruko se smanjuje rizik od srčanog udara, a nakon pet godina jednak je kao u nepušača. Deset godina nakon prestanka rizik za pojavu raka pluća je dvostruko manji nego u pušača. Zanimljiv je i podatak da se nakon uvođenja zakona o zabrani pušenja u javnim prostorima, broj oboljelih od akutnog infarkta miokarda smanjio u Italiji za 11%, Škotskoj 17%, a Francuskoj 15%.